Saopštenje Saveta za borbu protiv korupcije povodom navoda Agencije za privatizaciju od 15. oktobra 2013. godine u vezi privatizacije ,,Beopetrola“ a.d.

18. oktobar 2013

Izveštaj Saveta za borbu protiv korupcije o privatizaciji „Beopetrola“ nije zasnovan na ugovorima o zajmu, jer Agencija nije omogućila Savetu da izvrši uvid u te ugovore.

Savet je tražio od Agencije da dostavi kompletnu dokumentaciju u vezi privatizacije „Beopetrola“ a.d. dana 25.06.2013. godine. Zahtev za dostavu nedostavljene dokumentacije upućen je Agenciji dana 12.09.2013. godine međutim, Agencija nije postupila po navedenim zahtevima.

Tačno je, da je Agencija dostavila Savetu ugovore o zajmu na engleskom jeziku dana 3.10.2013. godine međutim, Savet je  završio svoj Izveštaj i dana 30.09.2013. godine dostavio ga  Vladi, sa konstatacijom da je Izveštaj urađen bez uvida u ugovore o zajmu, jer isti nisu bili dostupni Savetu (konstatacija na strani 2 st. 3 Izveštaja).

Savet je Izveštaj zasnovao na privatizacionom ugovoru,  aneksu ugovora i pet izveštaja Agencije o izvršenoj kontroli subjekta privatizacije (,,Beopetrola“).

Iz izveštaja Agencije o izvršenoj kontroli od 17.03.2005. godine (strana 4 st. 3) Savet je utvrdio da je između kupca i prodavca zaključen  ugovor o zajmu, radi izvršenja obaveza po investicionom, socijalnom i dodatnom socijalnom programu.

Pošto u izveštaju Agencije nije naveden status strana ugovornica (ko je zajmodavac a ko zajmoprimac), a navedena je svrha ugovora, a to je obezbeđenje sredstava za izvršenje investicionog i socijalnog programa, što su obaveze kupca (,,Lukoila“) a ne subjekta privatizacije (,,Beopetrola“), onda je jedino ispravan i moguć zaključak bio da je subjekt privatizacije dao kupcu zajam, da bi kupac izvršio svoje obaveze iz privatizacionog ugovora, jer šta će subjektu privatizacije zajam da izvršava obaveze kupca.

Iz činjenice da je kupac dao subjektu privatizacije sredstva u vidu zajma (nije poklonio nego je zadužio subjekta privatizacije); da je subjekt privatizacije preuzeo obavezu da iz sredstava zajma izvrši obaveze kupca povlačenjem sredstava iz zajma, jasno proizilazi da su obaveze investicionog i socijalnog programa prebačene sa kupca na subjekta privatizacije, što nije u skladu sa privatizacionim ugovorom, niti je u skladu sa svrhom privatizacije.

Prema tome nije bitno što je zajam dat od strane kupca subjektu privatizacije, a ne obratno, nego je bitno iz čijih sredstava, ko i kada je stvarno izvršio obaveze investicionog i socijalnog programa.

Iz izveštaja Agencije proizilazi da je obaveza kupca izvršavana iz sopstvenih sredstava subjekta privatizacije i iz sredstava koje je subjekt privatizacije pribavio zajmom, što je protivno ugovoru, jer nije svrha ugovora o privatizaciji da subjekt sam sebe investira. Davanje zajma subjektu privatizacije od strane kupca nije investiciono ulaganje kupca, nego  obligacioni ugovor po kome  subjekt privatizacije mora da vrati iznos zajma, odnosno da konačno snosi troškove investicionog i socijanog programa što je po ugovoru obaveza kupca.

Savet ostaje kod zahteva da Agencija kao državna ustanova koja obavlja poslove od opšteg interesa odgovori jasno na sledeća pitanja:

- na osnovu kojih propisa i zbog čega je Agencija prihvatila da se obaveza kupca po osnovu investicionog, socijalnog i dodatnog socijalnog  programa sa kupca prebaci na subjekta privatizacije, odnosno da ovu obavezu izvršava subjekt privatizacije iz sopstvenih sredstava;

- na osnovu kojih činjenica je Agencija konstatovala da je kupac izvršio u celosti ugovorne obaveze, kada je u izveštaju o kontroli konstatovano da mnoge obaveze kupca iz investicionog i socijalnog programa nisu dokumentovano izvršene. (Prihvatano je izvršenje investicionih obaveza na osnovu privremenih situacija, a ne na osnovu konačnih faktura);

- zbog čega Agencija garancijama nije obezbedila izvršenje obaveza kupca u celosti, jer se samo tako štite u potpunosti državni interesi;

- zbog čega Agencija nije aktivirala i realizovala garanciju kada je u kontroli od 17.03.2005. godine utvrdila da kupac nije izvršio svoje obaveze iz prve investicione godine (od 70 miliona evra, izvršeno je samo 879.172,64 EUR);

-  na osnovu kojih merila se Agencija odlučila da izmeni ugovor produženjem ugovornih rokova, tolerišući na taj način ugovornu nedisciplinu;

- zašto Agencija selektivno postupa kada se radi o neizvršenju ugovora od različitih kupaca naime, negde raskida ugovor posle ostavljanja samo jednog naknadnog roka za izvršenje ugovora, negde ostavlja i po pet i više naknadnih rokova, a negde toleriše neizvršenje ugovora bez ikavih posledica po kupca;

- zbog čega se Agencija poziva na revizorske izveštaje kada je Agencija u svojim izveštajima navela da postoji nesaglasnost između stanja nađenog od strane revizora (strana 17 i 19 izveštaja Agencije od 29.03.2006. godine).