- Naslovna
- /
- Mediji o korupciji
- /
- Rekli su
- /
- Disciplinovan neposlušni predsednik sudskog veća

Disciplinovan neposlušni predsednik sudskog veća
Izvor: Dnevnik
Autor: J. Jakovljević
Društvo sudija Srbije smatra da Visoki savet sudstva ne štiti adekvatno nezavisnost sudija koji se nađu pod pritiskom zbog svojih odluka donetih tokom sudskih postupaka.
Na konferenciji za novinare održanoj juče, predsednica Društva sudija Dragana Boljević je obavestila javnost o dopisu koji su u martu ove godine uputili Visokom savetu sudstva, upozoravajući to telo na konkretne primere pritisaka na sudije, ali udruženju do danas još nije odgovoreno.
– Nismo uočili da Visoki savet sudstva uzima u zaštitu sudije kojima je ugrožena nezavisnost u radu, već je, naprotiv, VSS poslao poruke da sudije na neki način moraju da budu poslušne – izjavila je Dragana Boljević, inače sudija beogradskog Apelacionog suda
Ona je navela da „nisu primetili odgovarajuću reakciju VSS-a povodom obraćanja sudije beogradskog Višeg suda Vladimira Vučinića, kao ni u slučaju sudija iz Apelacionog suda u Kragujevcu Obrena Jezdića i Nade Vidić“.
– Sudija Vučinić i dvoje sudija iz Kragujevca su se žalili VSS-u na to da ih predsednici sudova onemogućavaju da sude nezavisno – rekla je Dragana Boljević.
Ona je ukazala na to da se „sudije zbog odluka da osumnjičenima ne odrede pritvor ponekad suočavaju s pritiscima iz policije i Tužilaštva, a u široj javnosti se dešava da se odluke o neodređivanju ili ukidanju pritvora često pogrešno tumače kao da je osumnjičeni oslobođen i onda se poziva na linč sudija“.
Potpredsednik Društva sudija sudija Omer Hadžiomerović takođe je govorio o slučaju sudija Obrena Jezdića i Nade Vidić.
– Od njihovog sudskog veća je posle presude u jednom slučaju traženo da je preispitaju, ali oni su ostali pri toj svojoj odluci. Nakon toga je usledilo razmeštanje članova veća, a predsednik sudskog veća se suočio s disciplinskim postupkom, koji je pokrenuo predsednik suda – kazao je Hadžiomerović, koji je takođe sudija Apelacionog suda u Beogradu.
Društvo sudija Srbije istrajava u nastojanju da se povodom loše reforme pravosuđa 2009. godine, pre svega vezano za dešavanja u reizboru sudija, pokrenu pitanja o postupanju VSS-a.
– Time što je Visoki savet sudstva nastavio rad s istim članovima – a to su oni isti koji su i te kako povredili principe na kojima počiva vladavina prava –poslata je veoma loša poruka. Poslata je loša poruka time što su oni zajedno s novim Ministarstvom učestvovali u donošenju odluka veoma važnih i strateških za srpsko pravosuđe, s njima i uz njihovo učešće je usvojena Strategija pravosuđa za narednih pet godina, oni su predložili predsednike najviših sudova, oni su učestvovali u izradi novog seta pravosudnih zakona, oni su izvršili premeštaj sudija, oni su odredili broj sudija, a taj broj još nije određen na odgovarajući način. Sve te mere koje su veoma važne ostaju pod znakom sumnje i ostaju prosto sa senkom da nisu, da tako kažem, legitimne – izjavila je sudija Dragana Boljević za „Dnevnik“.
Uz podsećanje na štetne posledice loše reforme pravosuđa iz 2009. godine, Dragana Boljević kaže da je urađen nacrt novog zakona o Visokom savetu sudstva, ali da ne nudi zadovljavajuća rešenja kad je reč o pozivanju na odgovornost članova te institucije.
Po njenim rečima, u Nacrtu zakona je predviđena novina – koju je predlagalo Društvo sudija – mogućnost opoziva člana VSS-a, ali po predviđenom rešenju „to u praksi gotovo da neće moći da se iskoristi“.
Teško do smene članova VSS-a
– Uz opravdanje da ne bi trebalo da se vrši subverzija rada VSS-a, u Nacrtu novog zakona o Visokom savetu sudstva je stavljen veoma visok cenzus od čak 20 odsto u pogledu toga ko bi iz određenih baza mogao pokrenuti postupak opoziva. Primera radi, ako znamo da ima oko 1.400 sudija osnovnih sudova, onda je cenzus za inicijativu iz te baze gotovo 300 potpisa sudija. To je nerealno ako se uzme u obzir sav rizik da inicijativa ne bi prošla, da bi onda potpisnici ostali kao mete za članove VSS-a koji, inače, odlučuju o njihovom vrednovanju, disciplinskom procesuiranju i, u krajnjoj instanci, o njihovom razrešenju. Rešenje u pogledu opoziva je trebalo da izgleda mnogo drugačije, tako da se postpukom na neki način predupredi da sudije koje bi učestvovale u inicijativi opoziva trpe rizike, a oni su tako realni kod nas – ocenjuje za „Dnevnik” Dragana Boljević.