Izveštaj o konverziji i raspolaganju građevinskim zemljištem u Republici Srbiji

09. januar 2018

Savet za borbu protiv korupcije dostavio je 27.12.2017. godine Vladi Republike Srbije Izveštaj o konverziji i raspolaganju građevinskim zemljištem u Republici Srbiji. Izveštaj je dostavljen i Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Predsedniku Republike Srbije, Narodnoj skupštini Republike Srbije i Vrhovnom kasacionom sudu.

Izveštaj o konverziji i raspolaganju građevinskim zemljištem u Republici Srbiji možete preuzeti ovde.

 

Savet se u dva navrata obratio Ustavnom sudu Republike Srbije i to 28.06.2010. godine i 06.11.2015. godine za ocenu ustavnosti Zakona i podzakonskih akata koji se odnose na svojinu na građevinskom zemljištu u Republici Srbiji.

Naime, prvom Incijativom Saveta iz 2010. godine tražena je ocena ustavnosti Uredbe o kriterijumima i postupku za utvrđivanje visine naknade po osnovu konverzije prava za lica koja imaju pravo na konverziju uz naknadu, koja je doneta 2010. godine.

U članu 1. navedene Uredbe, Vlada je utvrdila kriterijume na osnovu kojih će se utvrđivati tržišna vrednost građevinskog zemljišta, koje je predmet konverzije i to je učinjeno u skladu sa datim ovlašćenjima iz Zakona o planiranju i izgradnji. Međutim, članom 4. stav 1. Uredbe, Vlada je regulisala da troškovi pribavljanja prava korišćenja građevinskog zemljišta obuhvataju ukupnu revalorizovanu cenu kapitala isplaćenu u postupku privatizacije, odnosno stečaja i izvršenja. Ovakvim regulisanjem troškova Savet je smatrao da je Vlada je izašla iz okvira datih u Zakonu po kojima se tržišna cena građevinskog zemljišta umanjuje samo za troškove pribavljanja tog zemljišta, a ne za cenu ukupnog kapitala,  što je ogromna razlika.

Ustavni sud je 2013. godine, nakon tri godine od podnošenja Inicijative Saveta, doneo Odluku u kojoj je navedeno da nezavisno od toga da li je predmet prodaje kapital ili imovina subjekta privatizacije, ili stečajnog ili izvršnog dužnika, prodajna cena isplaćena u navedenim postupcima predstavlja isključivo protivvrednost na ime sticanja kapitala ili imovine privatizovanih subjekata, ali ne i zemljišta na kome subjekti imaju pravo korišćenja, s obzirom da zemljište nije tržišno vrednovano. Stoga se pravo korišćenja na građevinskom zemljištu stečeno u postupcima privatizacije, u stečajnom ili izvršnom postupku, može konvertovati u pravo svojine plaćanjem tržišne cene zemljišta, a ne sticanjem bez naknade.

Nakon dve godine od ovakve Odluke Ustavnog suda, 2015. godine donet je Zakon o pretvaranju prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu uz naknadu.

Analizom ovog Zakona Savet je utvrdio da pojedine odredbe nisu u saglasnosti sa Ustavom pa je podneo novu Inicijativu Ustavnom sudu za ocenu ustavnosti čl.6. stav 2. i stav 3. i čl.13. stav 2. navedenog Zakona.

Odredbom člana 6. stav 2. i 3. propisano je da se pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu vrši bez naknade za sve privredne subjekte kod kojih je postupak privatizacije sproveden do dana stupanja na snagu Zakona o planiranju i izgradnji iz 2009. godine.

Zakon o pretvaranju prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu uz naknadu donet 2015. godine, doveo je u privilegovan položaj sve kupce koji su kupili privredne subjekte do 2009. godine, pri čemu je pravo korišćenja na građevinskom zemljištu u javnoj svojini konvertovano u pravo privatne svojine bez ikakve naknade. Time su takvi kupci stekli veliku imovinsku korist, a vlasnici javne svojine, Republika, AP i jedinice lokalne samouprave pretrpeli su nesagledivu štetu.

Ustavni sud po ovoj Inicijativi još uvek nije postupao, iako je prošlo više od dve godine, zbog čega se Savet obratio Predsedniku Republike Srbije, Narodnoj skupštini i Predsedniku Vrhovnog kasacionog suda sa preporukom za preispitivanje rada Ustavnog suda, jer njegovo nepostupanje po mišljenju Saveta, ugrožava ekonomske potencijale Republike Srbije.