- Naslovna
- /
- Mediji o korupciji
- /
- Dogadjaji
- /
- Protiv delilaca pravde lane 540 prijava

Protiv delilaca pravde lane 540 prijava
Izvor: Dnevnik
Autor: LJ. Malešević
Disciplinski tužilac Visokog saveta sudstva podneo je osam predloga za pokretanje disciplinskog postupka, na osnovu kojih je dvoje sudija smenio, navedeno je u izveštaju tužioca za prošlu godinu.
Jedan sudija je rezrešen na lični zahtev, a drugi više nije na toj dužnosti zbog teškog disciplinskog prekršaja. Kako je objasnila disciplinska tužiteljica Mirjana Ilić, najveći broj prijava odnosi se na izvršne i prekršajne sudije, koje su preopterećene ogromnim brojem predmeta.
Od osam postupaka pokrenutih prošle godine, pet je pravosnažno okončano, a naredne nedelje biće pokrenuta još dva disciplinska postupka protiv sudija. Inače, disciplinski tužilac je prošle godine primio ukupno 540 predmeta, od čega je obradio 462, dok 78 predmeta nije završio jer su podneti krajem godine. Tužilac je tokom 2013. godine rešio i više od 550 nezavršenih predmeta koji su preneti iz 2012.
Visoki savet sudstva je prošlog meseca doneo odluku o imenovanju članova Disciplinskih organa, s obzirom na to da je prethodnima krajem prošle godine istakao mandat. Za predsednika Disciplinskog tužioca ponovo je imenovana Mirjana Ilić, sudija Višeg suda u Beogradu, koja je tu funkciju obavljala i prethodne dve godine. Za zamenika Disciplinskog tužioca imenovana je Slobodanka Gutović, sudija Osnovnog suda u Novom Sadu, za predsednika Disciplinske komisije Živa Novaković, sudija Prekršajnog apelacionog suda, a za njegovog zamenika Tomislav Trajković, sudija Višeg suda u Novom Sadu.
Predsednica Disciplinskog tužioca sudija Mirjana Iliće je prošle godine ocenila da najveći broj prijava, od 539 koliko ih je podneto, nije bilo potpuno.
– Najveći broj prijava je nepotpun. Nekada čak ne možemo da utvrdimo ni o kojem predmetu je reč, a anonimne prijave se najčešće odbacuju. Bilo je i slučajeva falsifikovanja presuda, podnošenja lažnog dokumenta uz prijavu. Nekada advokati žele da se opravdaju pred svojim klijentima pa podnesu prijave bez dokaza i argumenata. Svako odbacivanje prijave je detaljno obrazloženo. Često se događa da su upravo najbolje sudije najviše opterećenje predmetima pa im se pronađe jedan u kojem imaju veliko kašnjenje i ne mogu se zbog toga kazniti jer su preopterećeni poslom – rekla je Mirjana Ilić.
Sudije koje su prošle godine odgovarale pred disciplinskom komisijom u osam slučajeva koji su pokrenuti, počinile su teže prekršaje. Mada je sve obavijeno velom tajne, mediji su objavili da je jedna sudija otišla na neplaćeno odsustvo i nije se vraćala na posao, druga je donela dve različite odluke u istom predmetu, i to u istom danu, treća je tražila od stranke novac za uplatu sudske takse i prisvojila ga, a taksu nije uplatila. U ostalim slučajevima postupci su još u toku i zatvoreni su za javnost, mada je reč o sudijama koji imaju velika zakašnjenja u izradi odluka, veliki broj zastarelih predmeta, pa i o jednom slučaju pristrasnog postupanja, a vodi se postupak i protiv sudije koji se posvetio drugom poslu, zbog čega je prilično zanemario svoje obaveze.
No, i pored veoma malog broja pokrenutnih postupaka protiv sudija, ne treba zanemariti ocenu istog Visokog saveta sudstva od pre tri nedelje, kada je izrazio zabrinutost činjenicom da je pred prekršajnim sudovima zastareo visok broj predmeta, kao i da je i dalje nerešen veliki broj predmeta pred tim sudovima. Naime, VŠ je utvrdio da je pred prekršajnim sudovima zastarelo gonjenje u 127 predmeta, ili 20,99 odsto, dok pred višim sudovima isto nije zapaženo. U isto vreme, pred apelacionim sudovima postupano je u 640 predmeta, od kojih je rešeno 614 žalbenih predmeta, ili 95,94 odsto.
Neke sudije, sve dok novim zakonom rok nije produžen na dve godine, nisu mogle biti pozvane na odgovornost zbog zastarelosti svojih predmeta jer je protekao rok od godinu dana u kojem je protiv njih mogao biti pokrenut postupak, tako da je zastarelo i njihovo disciplinsko gonjenje. Tako je rok zbog zastarelosti sprečio da na odgovornost budu pozvane one sudije koje su „spasle” Marka Miloševića i Predraga Rankovića Peconija. Naime, Disciplinsko tužilaštvo je u aprilu prošle godine odbacilo disciplinsku prijavu ministara pravde Nikole Selakovića protiv sudija Aleksandra Veljića i Snežane Petričić, koji su sudili Peconiju, uz obrazloženje da je poziv na disciplinsku odgovornost zakasnio jer odredba ne može da deluje retroaktivno. Odeljenje za nadzor Ministarstva pravde tada je utvrdilo i da su te sudije neopravdano odugovlačile suđenje Rankoviću jer za osam godina, koliko je trajalo suđenje, zakazano je 39 pretresa, od kojih je 24 odloženo, a 21 odlaganje je bilo na zahtev optuženih i njihovih advokata. Slično se desilo i u procesu protiv Marka Miloševića za prebijanje „otporaša” 2000. godine u Požarevcu.
Izbor predsednika sudova tek u maju
Za predsednike 44 prekršajna suda u Srbiji prijavilo se 86 kandidata, za predsednike 16 privrednih sudova 37, a za predsednike 66 osnovnih sudova 179. Komisijama VŠ-a tek predstoji razgovor s kandidatima, ali predsednici sudova neće moći biti izabrani pre maja, odnosno tek po formiranju novog saziva Skupštine Srbije.