- Naslovna
- /
- Mediji o korupciji
- /
- Dogadjaji
- /
- Predsednici sudova štite delioce pravde

Predsednici sudova štite delioce pravde
Izvor: Danas
Autor: M.D.M.
U 2011. godini disciplinskom tužioccu Visokog saveta sudstva podneto je 168 prijava, a podnosioci su u skoro svim slučajevima bile stranke nezadovoljne postupkom
S druge strane, disciplinski tužilac je u samo jednom slučaju predložio disciplinskoj komisiji pokretanje postupka i taj slučaj je ove godine okončan razrešenjem sudije Apelacionog suda, koja je kasnila osam godina sa izradom presude, ističe se u istraživanju „Mehanizam odgovornosti sudija 2010 - 2012“, koje su sprovele Transparentnost Srbija i Balkanski fond za demokratiju.
Inače, stranke u sudskim sporovima u Srbiji godišnje prosečno podnesu oko 5.000 pritužbi.
Takođe, kako se ističe u istraživanju, od početka 2012. došlo je do rapidnog povećanja broja disciplinskih prijava. Samo u prvih osam meseci podneto je oko 200, što je više nego u celoj prošloj godini. Među njima je bilo i desetak slučajeva u kojima su podnosioci prijava bili vršioci funkcije predsednika sudova ili javni tužioci. Pet slučajeva je okončano tako što su podneti predlozi disciplinskoj komisiji i ona je donela prvostepene mere, a u radu kod disciplinskog tužioca trenutno je još pet predmeta.
Razlog za mali broj prijava koje podnose predsednici sudova, kako tvrde sagovornici Transparentnosti Srbija, jeste to što oni ne žele da se zameraju kolegama, odnosno činjenica da će se nakon prestanka vršenja funkcije predsednika suda vratiti da rade sa sudijama protiv kojih bi trebalo da podnesu prijavu i da će međuljudski odnosi biti pokvareni zbog prijave. Pored toga, kako tvrde ispitanici iz Društva sudija Srbije, vršioci funkcija predsednika suda su svesni da veliki broj sudija ima „političku pozadinu“. Budući da vršioci funkcija mogu u bilo kojem trenutku biti smenjeni, oni ne žele da ugrožavaju svoje pozicije podnošenjem prijava.
S druge strane, sami vršioci funkcija predsednika suda tvrde da ne postoje politički razlozi za oklevanje, već da nema subjektivne odgovornosti sudija, da je reč o manjim propustima i da bi oni podnosili prijave kad bi bilo većih prekršaja.
Sudije su gotovo jedinstvene u stavu da bi trebalo precizno propisati kriterijume kada predsednici sudova moraju da podnesu prijave protiv sudija, jer bez kriterijuma svaka prijava bi mogla da se tumači kao lični odnos ili osveta.
Odlaganje
Izbor predsednika sudova koji bi trebalo da okonča aktuelno privremeno stanje, nedavno je treći put odložen, ovaj put na predlog ministra pravde, „dok se ne izvrši izbor svih neizabranih sudija čije žalbe budu usvojene pred Ustavnim sudom, kako bi i oni mogli da se prijave na oglas za izbor predsednika sudova i dok se ne uspostavi nova mreža sudova“.