- Naslovna
- /
- Mediji o korupciji
- /
- Dogadjaji
- /
- Partokratija u Srbiji: Korupcija kao pravilo

Partokratija u Srbiji: Korupcija kao pravilo
IZVOR: E-NOVINE
Goran Necin
Prema najnovijim objavljenim rezultatima istraživanja Međunarodnog instituta za bezbednost, za građane Srbije je najvidljivija korupcija u policiji, zdravstvu i sudstvu, a od ministarstava po korumpiranosti prednjače Ministarstvo za infrastrukturu i Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja. Pored ministarstava i javnih preduzeća, ozbiljan problem srpskog društva je korupcija u medijima, te tako Viliam Infante, stalni koordinator UN u Srbiji, poslednje pomenute u stvari smatra kao deo problema, a ne deo rešenja problema. Ipak, najveći problem je "pravilo" koje su političke partije neformalno uspostavile za javne nabavke ili bilo koji veći posao
Odeljenje za praćenje korupcije u javnom sektoru tog instituta iz Beograda, koje je sprovelo istraživanje, saopštilo je da su građani naveli da se sa korupcijom u tim sektorima svakodnevno sreću, te da su najdramatičniji oblici korupcije u raznim ministarstvima i javnim preduzećima.
Kako se dalje navodi, najveći problem je "pravilo" koje su političke partije neformalno uspostavile za javne nabavke ili veći posao: "Podrazumeva se da partiji mora ići deo novca od svakog posla koji se radi u Ministarstvu ili Javnom preduzeću koje ona drži, te, samim tim, ministri ili direktori tih preduzeća ne osećaju da čine krivično delo, znajući da partija stoji iza njih".
Prema percipiranoj skali korumpiranosti posle Ministarstva za infrastrukturu, na čijem je čelu Milutin Mrkonjić (SPS), dolazi Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja koje vodi Oliver Dulić (DS), potom Ministarstvo prosvete - ministar Žarko Obradović (SPS) i Ministarstvo ekonomije, kojim rukovodi Nebojša Ćirić iz G17+, odnosno URS, navodi se u saopštenju Međunarodnog instituta za bezbednost.
Pored ministarstava i javnih preduzeća, ozbiljan problem srpskog društva je korupcija u medijima. "Često imamo situaciju da su neformalni urednici privatnih medija zapravo partijski činovnici vladajućih partija koji ucenama reklamiranja javnih preduzeća u tim medijima, drže potpunu kontrolu nad tim šta će se objaviti, a šta neće", kažu u Institutu.
Odeljenje za praćenje korupcije u Javnom sektoru Međunarodnog instituta za bezbednost najavilo je da će početkom decembra ove godine, posle tromesečnog istraživanja, objaviti spisak najkorumpiranijih ministara i direktora Javnih preduzeća u Srbiji, sa dokazima za konkretne slučajeve korupcije koje će prethodno dostaviti Tužilaštvu Srbije.
Režim kontroliše medije - koristite društvene mreže
Pre nekoliko dana Viliam Infante, stalni koordinator UN u Srbiji, na regionalnoj konferenciji "Partnerstvom protiv korupcije" očitao je lekciju srpskoj vlasti zbog izostanka rezultata u borbi protiv korupcije. Tom prilikom, Infante je upitao premijera Mirka Cvetkovića šta je sa njegovim obećanjem da će do kraja godine biti ispunjen Akcioni plan borbe protiv korupcije. Stalni koordinator UN u Srbiji takođe naglašava da će revidiranje borbe protiv korupcije u Srbiji potrajati jer je od početka "bilo loših namera, pošto nigde ne piše da je Vlada posvećena borbi protiv korupcije i nultoj toleranciji prema korupciji".
"To je namerno zamagljeno", zaključio je koordinator UN-a, primetivši da su institucije za borbu protiv korupcije u Srbiji slabe i da im je budućnost neizvesna.
UN kordinator posebno ističe činjenicu koja ukazuje da su i mediji u Srbiji deo problema, a ne deo rešenja problema korupcije. A u kolikoj su meri devastirani srpski mediji, najbolje ilustruje Infanteova poruka u kojoj je građanima preporučio "korišćenje alternativnih mreža za širenje informacija, poput Fejsbuka i Tvitera". Infanteova konstantacija podudara se sa izjavom predsednice Saveta za borbu protiv korupcije Verice Barać, u kojoj ona ističe da su "mediji u Srbiji 'zarobljeni', a vlast je kontrolu nad njima uspostavila preko Srđana Šapera i Dragana Đilasa, najbližih saradnika predsednika Srbije Borisa Tadića".
Srbija među najkorumpiranijim državama u Evropi
Predsednik Transparentnosti Srbija Vladimir Goati nedavno je na konferenciji za novinare u hotelu Kontinental izjavio, da "indeks percepcije (doživljaja) korupcije stagnira poslednje tri godine i iznosi 3,5 i da će se tako nastaviti ako ne bude konkretnih akcija", upozorivši "da će borba protiv korupcije u Srbiji biti hod po mukama i da će zahtevati više vremena nego što se očekuje".
Indeks percepcije korupcije (CPI) međunarodne organizacija za borbu protiv korupcije Transparency International prikazuje rasprostranjenost korupcije u nekoj zemlji na skali od nula do 10. Nula označava veliko prisustvo korupcije, a 10 vrlo nizak nivo korupcije.
Na osnovu objavljenog prikaza istraživanja prisustva korupcije iz 2010. godine, a koje obuhvata 178 zemalja u svetu, Srbija se nalazi među najkorumpiranijim državama u Evropi, odmah iza nekoliko država u regionu: Albanije (3.3), BiH (3,2) i Kosova (2,8) i Moldavije, Belorusije, Ukrajine i Jermenije, uopšte u Evropi. Inače, po stepenu korpucije u Evropi najozloglašeniji su Rusija sa katastrofalnim indeksom od 2,1 i Azerbejdžan (2,4), dok je najniži nivo korupcije zabeležen je u Danskoj (9,3), Norveškoj i Finskoj (9,2).